
Zabrinjavajuća statistika saobraćajnih nezgoda u Srbiji: Mladi najugroženiji, mesečno strada jedno dete
Mesec novembar je vreme kada se osvrćemo na podatke iz bezbednosti saobraćaja, budući da se Međunarodni dan sećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda obeležava 17. novembra.
Tim povodom je danas u Kragujevcu održana tribina na kojoj su učesnici razgovarali o stanju bezbednosti saobraćaja u Srbiji. Podaci koji su se mogli čuti u diskusiji deluju i više nego zabrinjavajuće.
U soabraćajnim nesrećama u Srbiji mesečno strada jedno dete, a 110 biva povređeno dok na godišnjem nivou u udesima pogine 110 osoba starosti od 15 do 30 godina. Na godišnjem nivou bude skoro 7.000 mladih teže ili lakše povređeno u saobraćaju. Prema rečima Igora Velića sa Instituta za urbanu mobilnost, društveno-ekonomski troškovi saobraćajnih nezgoda se procenjuju na 4,1 milijardu evra godišnje.
Od početka ove godine u Srbiji se dogodilo 27.280 saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređena 15.701 osoba, dok je život izgubilo 444 naših sugrađana, preneo je ranije Euronews Srbija. Najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda su neprilagođena brzina, gubitak kontrole nad vozilom i konzumiranje alkohola. Potpukovnik Dejan Stević iz Uprave saobraćajne policije je apelovao na veću odgovornost svih učesnika u saobraćaju, budući da su ovi podaci zaista zabrinjavajući.
“Posebno želimo da uputimo apel mladima, starosti do 30 godina, koji su najugroženija starosna grupa u saobraćajnim nezgodama. Statistika pokazuje da mladi vozači i putnici čine značajni deo stradalih, što ukazuje na hitnu potrebu za dodatnim edukativnim aktivnostima kako bi se podigla svest o odgovornom ponašanju u saobraćaju, rekao je Stević za Tanjug, a prenosi Euronews Srbija.
Na tribini u Kragujevcu se mogao čuti predlog za uvođenje modela aktivne bezbednosti u saobraćaju koji je dao najbolje rezultate u Evropi. Reč je o Održivoj urbanoj mobilnosti koja podrazumeva da se grad prilagodi čoveku, a ne mašini, a prioriteti su ranjivi učesnici u saobraćaju, deca, pešaci, biciklisti i osobe sa invaliditetom. Ovaj model bi akcenat stavio na biciklističke staze i zone sporednog saobraćaja, čime bi se zadovoljile potrebe svih učesnika u saobraćaju a ne samo motosaobraćaja.
Izvor: Beta/Euronews Srbija